Corvus-Kora Róbert

Corvus-Kora Róbert od djetinjstva živi i stvara u Lőkösházi. Prvi veliki uspjeh postigao je s 16 godina u Budimpešti, gdje je jedno njegovo djelo nagrađeno priznanjem. Na njega su snažno utjecali renesansna umjetnost i nizozemski umjetnici 17. stoljeća, želio je slikati poput njih. Izradio je nekoliko javnih skulptura i spomenika od mramora i vapnenca. Oduvijek je volio monumentalne prikaze u prirodnoj veličini, pa je odlučio naslikati svoju prvu panoramsku sliku dimenzija 9x4,5 metara za Mađarsku milenijsku proslavu 1996. godine. Ukupno je nastalo 9 panoramskih slika. Njegov budući plan je stvoriti još jednu sliku dimenzija 9x4,5 metara i izgraditi kružnu dvoranu koja bi bila dom tim slikama. Zgrada će biti jedinstvena u svijetu, jer trenutno ne postoji kružna dvorana s deset panoramskih slika koje obrađuju različite teme. Likovni umjetnik redovito podržava Lőkösházu. Njegova djela krase javne prostore i unutrašnjost zgrada u mjestu, poput kipa Svetog Stjepana, križa ispred crkve, spomenika Trianonu, spomenika posvećenog Revoluciji i borbi za slobodu 1956. godine. Također je podigao kipove u čast Gávai Gaál Jenőa i Májer Tibor Frigyesa. Njegovo djelo su i zid za urne te križ na lokalnom groblju. Zajednički kulturni centar i zgrada općine ukrašeni su njegovim slikama. Njegova deveta panoramska slika može se pogledati u Kulturnom centru Petőfi Sándor u Lőkösházi, uz prethodni dogovor. Termin se može dogovoriti s umjetnikom za vođeni obilazak.

Crkva Gospe Fatimske

Današnja crkva izgrađena je umjesto dosadašnje skromne kapelice. Izgradnja crkve bila je inicijativa pokojnog gradonačelnika Géze Germána. Gradnju su podržali Szeged-Čanadska biskupija i biskup László Kiss-Rigó. Stanovnici su također pomogli u izgradnji; obitelj Viszokai donirala je zvono od 280 kilograma, Corvus-Kora Róbert dva velika platna i petmetarski granitni križ. Postavljanje kamena temeljca održano je 13. listopada 2007. godine. Radovi na izgradnji započeli su u kolovozu 2008. godine, a završeni su krajem svibnja 2009. Crkva je posvećena 22. kolovoza 2009. godine. Na dan posvete okupilo se nekoliko stotina ljudi, od kojih barem polovica nije mogla ući u crkvu, pa su misu slušali vani putem razglasa. Obrazloženje za uvrštenje u registar vrijednosti: Crkva ima veliku ulogu u životu stanovnika Lőkösháze. Za katoličke vjernike crkva je od velike važnosti. Ovdje krste svoju djecu, ovdje primaju prvu pričest, ovdje se potvrđuju, ovdje sklapaju brakove i ovdje prinose mise za svoje preminule bližnje. Crkva je dom za sve, mjesto susreta svake nedjelje. Bez crkve teško bi se mogao razviti kršćanski zajednički život. Moguće ju je razgledati uz prethodni telefonski dogovor.

Dvorac Bréda u Vásárhelyu

Zgrada je godinama bila napuštena. Nakon obnove djeluje kao kulturni centar za posjetitelje i turistička atrakcija. Na pročelju dvorca, smještenog u prekrasnom okruženju, svake večeri nakon zalaska sunca prikazuje se jedinstvena svjetlosna instalacija. Događaji i vjenčanja održana u starom parku koji okružuje dvorac mogu postati elegantne i nezaboravne uspomene, zbog čega je 2016. godine dobio prestižno priznanje kao najbolje mjesto za vjenčanja u županiji Békés. U zgradi se može vidjeti mnogo zanimljivosti, poput Foucaultova njihala smještenog u kupolastoj dvorani, iznad kojeg se na visini od 15 metara može vidjeti jedinstvena umjetnička dekoracija kupole. U sobama oživljava povijest dvorca i obitelji, a posjetitelji mogu zaviriti u svakodnevni život vlastelinstva. U prostoru za posjetitelje postavljeno je nekoliko maketa. Interaktivne instalacije i 3D projekcije prikazuju radove obnove dvorca. Može se vidjeti mnogo namještaja i predmeta karakterističnih za doba dvorca. U podrumu se nalazi centar za hungarikume koji prikazuje međunarodno poznate vrijednosti i ponos županije Békés. Na području dvorca nalazi se i restoran te šator za događanja, pogodan za organizaciju raznih događanja.

Bíborvég Udruga za Narodnu Umjetnost

S ciljem očuvanja tradicije, 16. listopada 2013. godine u knjižnici je osnovana Bíborvég Umjetnička Skupina za Narodnu Umjetnost, koja je tada započela s radom s 12 članova pod vodstvom Bogárné Szőke Erika, majstorice narodnog obrta. Radionice se održavaju jednom tjedno, četvrtkom poslijepodne, gdje se prvenstveno bave vezovima i šavovima iz Békés županije, ali su tijekom proteklih godina upoznali i veznu kulturu 9 regija Karpatskog bazena. Sudjelovali su na Festivalu narodnog tekstila Karpatskog bazena koji se održao u Békéscsabi, gdje su osvojili 2. mjesto. Kao priznanje za njihov rad, Općina je skupinu uvrstila u lokalnu zbirku vrijednosti. Sudjelovali su na brojnim lokalnim, županijskim i nacionalnim izložbama, gdje su više puta bili nagrađeni. Na dvije izložbe osvojili su 2. mjesto, što je veliki ponos za mjesto. Vezovi umjetničke skupine mogu se pogledati uz prethodni dogovor.

Lőkösházi Krafna

U našem naselju 1985. godine Klub umirovljenika pokrenuo je pripremu Lőkösházi krafni i od tada se ta aktivnost kontinuirano provodi. Više puta su sudjelovali na Danima sela u Kisiratosu, kao i na županijskim danima. Pripremaju krafne za ustanove poput vrtića, škola, za događanja, na posebne zahtjeve, a svake godine i za Dan sela Lőkösháza, što je već postalo tradicija. U tim prilikama pripreme 3000-4000 krafni. Lőkösházi Krafna predstavljena je 2018. godine i na Danu nacionalnih manjina Békés županije, gdje je također postigla ogroman uspjeh. Godine 2019. Općinsko vijeće Lőkösháze i Odbor za lokalne vrijednosti proglasili su Lőkösházi krafnu, koju pripremaju članovi Kluba umirovljenika željezničara i općine, lokalnom vrijednošću. Gastronomski specijalitet moguće je kušati samo uz prethodni dogovor.

Lőkösházi Kruh

Drevni mađarski recept koji se prenosi s oca na sina. Ne sadrži konzervanse, ali zahvaljujući tehnologiji s kvascem može trajati danima i ne mrvi se. Zbog ugodnog okusa dobro se slaže s većinom namirnica. Zbog pravilnog omjera visokokvalitetnog brašna ima dobar učinak na organizam i lako je probavljiv. Unutrašnjost je bogata, nije napuhana, pa se može zasititi s malo kruha. Kora je hrskava i sjajna zahvaljujući izvrsnim svojstvima tradicionalne peći od opeke. Proizvodimo ga ručno, pa iskusno oko može prepoznati koji je kruh napravio koji pekar.

OSLIKANI DRVENI KAZETI CRKVE GOSPE FATIMSKE

Pastirska palenta (na rumunjskom mamaliga)

Tradicionalno nacionalno jelo lökösházanskih Rumunja s više od stoljetne povijesti. Priprema je izuzetno jednostavna: kukuruzno brašno/griz kuha se u mlijeku ili slanoj vodi. Ovisno o količini mlijeka ili vode, palenta će biti rijetka, polutvrda ili tvrda. Može se konzumirati kao prilog, pripremiti s dodatkom ovčjeg sira, kiselog vrhnja, kopra i posipana komadićima pržene slanine. Lökösházanski Rumunji rado je jedu uz sarmu, s toplim mlijekom ili kao slatkiš s medom, šećerom, cimetom ili eventualno džemom. Udruga Rumunja Lökösháze tradicionalni recept predstavlja na rumunjskim večerima sjećanja koje se organiziraju godišnje od 2021. godine, kao i na lokalnim ili većim gastronomskim događanjima rumunjske nacionalne manjine. Pastirska palenta uživa veliku popularnost ne samo među starijom, već i među mlađom generacijom. Obrazloženje za uvrštavanje u registar vrijednosti: Na lokalnim i većim događanjima, primjerice županijskim gastronomskim manifestacijama rumunjske nacionalne manjine, ovo jelo se povezuje s lökösházanskim Rumunjima i Udrugom Rumunja Lökösháze. Mogućnost kušanja ove gastronomske vrijednosti postoji samo uz prethodni dogovor.

Izložba cvijeća od šećera Kovács Károlyné

Kovács Károlyné rođena je 1957. godine u Lőkösházi i od tada živi tamo. Slijedeći stope svog oca, i ona se zaposlila kao krojačica u Lőkösházi. Prve cvjetove od šećera i torte ukrašene njima izrađivala je iz hobija, za svoju obitelj i prijatelje. Na taj način fotografije su stigle do načelnice naše općine, Szűcsné Gergely Györgyi. Ona ju je potaknula da se 2015. godine prijavi na natjecanje za amaterske izrađivače torti koje je organizirao Muzej Mihály Munkácsy u Békéscsabi, gdje je osvojila posebnu nagradu za tortu-kompoziciju „Priča mog unuka“. Kasnije je završila i tečaj izrade cvijeća od šećera. Tamo je upoznala Doktora Zoltána, majstora slastičara i člana Kulinarijskog tima Županije Békés. D. Zoltán primijetio je njezin rad i 2016. godine zamolio ju je da izradi cvjetne ukrase za njihov stol na Kuharskoj olimpijadi u Erfurtu. Od 2016. godine svake godine izrađuje tortu za Dan sela Lőkösháza. Njezina izložba može se pogledati u Petőfi Sándor Zajedničkom Kulturnom Prostoru u Lőkösházi.

Petőfi Sándor Zajednički Prostor i Knjižnica

Lőkösházi Petőfi Sándor Zajednički Prostor i Knjižnica mjesto je održavanja brojnih događanja i izložbi. Ovdje se mogu vidjeti cvjetovi izrađeni od šećera koje je izradila Kovács Károlyné, kao i zbirka diorama Józsefa Kotroczóa. Radno vrijeme: Svaki radni dan od 08:00 do 16:00 sati Termin se može rezervirati na sljedeći telefonski broj: +36 66/ 244 - 399 Na istom mjestu možete vidjeti i devetu panoramsku sliku veličine 9x4,5 metara poznatog umjetnika iz Lőkösháze, Corvus-Kora Róberta, pod nazivom: Atila, Hun. Termin za vođenje kroz izložbu može se dogovoriti s umjetnikom.

Šetalište Jenőa Gávaija Gaála

Rođen je 14. rujna 1846. u Pusztagerendásonu. Potječe iz stare plemićke obitelji. Bio je polihistor i političar s posjedom u Lőkösházi, ekonomist, doktor prava i političkih znanosti, ministar-savjetnik i profesor na tehničkom sveučilištu. Govorio je 6 jezika na razini materinjeg jezika. Ime Jenőa Gávaija Gaála igra važnu ulogu u životu nekoliko naselja u županiji Békés, uključujući i Lőkösházu. Zahvaljujući njemu, nakon prihvaćanja Trianonskog mirovnog sporazuma koji je okončao Prvi svjetski rat, Elek, Lőkösháza, Geszt, Ártánd i Biharkeresztes nisu 1922. godine pripali rumunjskoj državi. U Lőkösházi je 2024. godine podignut spomenik u njegovu čast, a javni prostor je nazvan Šetalište Jenőa Gávaija Gaála, gdje je spomenik smješten.

Zbirka diorama Józsefa Kotroczóa

Najmanji stvaratelj „Golgota” djela u Mađarskoj je József Kotroczó. Rođen je 17. 04. 1926. Prema Etnografskom leksikonu (stranice 383-384), u 17.-18. stoljeću ova djela su imala takvu vrijednost da su bila dio ostavštine. Djela „Strpljivih boca” izrađena su od drvorezbarija smještenih u boce od 0,5 do 1000 ml: križ, ljestve, stup za mučenje, bič, koplje, mač, čekić, spužva. Njihova izrada dotiče granice ljudske izdržljivosti i nemogućeg. Izvorna boja drvorezbarija je bijela (kanadski topol), što simbolizira čistoću duše, dok čep od drveta simbolizira vječnost. Izložba se može pogledati u Kulturnom centru Sándora Petőfija.