Čiškomiovski hodočasnički susret najveći je duhovni i nacionalni događaj za Mađare, koji svake godine na Duhove privlači stotine tisuća vjernika u krajolik Transilvanije. Tradicija potječe iz 15. stoljeća, kada su Sekelji dali zavjet: u znak zahvalnosti što su uspjeli očuvati svoju katoličku vjeru, svake godine hodočašćem odaju počast Djevici Mariji. Središnje mjesto događanja je sedlo između brda Mali i Veliki Šumljó, gdje se na otvorenom, pred monumentalnim oltarom, održava svečana misa. Mnoštvo hodočasnika dolazi ne samo iz vjerskog poštovanja, već i zbog doživljaja nacionalnog jedinstva koje nadilazi granice, dok pred čudotvornim kipom Djevice Marije u svetištu iskazuju svoje poštovanje. Posebnu atmosferu događaja stvaraju skupine u narodnim nošnjama, religiozne pjesme i tiha snaga zajedničke molitve, što ima simboličko značenje za cijeli Karpatski bazen.