Gyergyószárhegy

Gyergyószárhegy (na rumunjskom Lăzarea) jedno je od najpoznatijih povijesnih i kulturnih naselja u županiji Hargita, smješteno u Gyergyó kotlini, nekoliko kilometara južno od Gyergyószentmiklósa. Selo se nalazi u podnožju planine Hargita, u slikovitom okruženju gdje se ljepota prirode i povijesna baština skladno isprepliću. Njegovo ime poznato je stoljećima u povijesti kulture Sekelja i ima posebno mjesto u mađarskoj kulturi Transilvanije. Najpoznatija znamenitost naselja je dvorac Lázár, jedan od najvažnijih renesansnih spomenika u Transilvaniji. Dvorac, izgrađen u 16. i 17. stoljeću, nije samo povijesno mjesto, već i značajan kulturni centar koji danas služi kao dom likovnim kolonijama i raznim događanjima. Dvorac je izgradila obitelj Lázár, čiji je jedan član, Lázár István, bio skrbnik erdeljskog kneza Bethlena Gábora. Uz dvorac se nalaze crkva, bivša škola i srednjovjekovna struktura naselja, koji svjedoče o povijesnom značaju regije. Kulturni život u Gyergyószárhegyu iznimno je aktivan. Općina već desetljećima organizira likovne kolonije, izložbe i programe očuvanja tradicije, koji doprinose očuvanju živog intelektualnog života lokalne i transilvanske mađarske zajednice. Mještani i dalje čuvaju sekeljsku tradiciju, narodnu arhitekturu, nošnje i običaje, što se odražava u brojnim događajima, proslavama i vjerskim svečanostima. Okolica naselja nudi izvrsne mogućnosti za planinarenje i istraživanje prirode, jer blizina planine Hargita pruža raznolike krajolike: crnogorične šume, izvore, potoke i vidikovce koji čekaju posjetitelje. Posjetiteljima su dostupne gostinjske kuće, manji pansioni i seoski smještaji, gdje sekeljska gostoljubivost postaje opipljivo iskustvo. Prisutnost franjevaca u Gyergyószárhegyu ima više od tri stoljeća dugu povijest i usko je povezana s religioznošću i pokroviteljskom ulogom obitelji Lázár. Osnivanje samostana započelo je 1642. godine na padini brda Szármány, s ciljem da franjevci preuzmu brigu o vjerskom životu pet kapelica na tom području. Iako su redovnici protjerani 1648. godine, vratili su se 1665. godine, kada su građevinski radovi dobili novi zamah. Jedna od najzanimljivijih ličnosti tog razdoblja bio je Kájoni János – franjevac, orguljaš, tiskar i skladatelj – čije životno djelo i danas predstavlja duhovnu baštinu Transilvanije. Samostan je tijekom povijesti pretrpio teška oštećenja: spaljen je tijekom Rákóczijevog ustanka, a požari su ga uništili i 1749. te 1872. godine. Svaki put je obnovljen, a današnji oblik dobio je 1908. godine. Barokni samostanski kompleks tijekom svog postojanja nastanilo je više od 800 franjevaca, od kojih je 51 brat pokopan u kripti samostana – među njima i Kájoni János. Franjevačku prisutnost ukinula je komunistička vlast 1951. godine, kada su redovnici internirani, a zgrada nacionalizirana. Kasnije je služila kao dječji dom, zatim kao umjetnička kolonija, a nakon političkih promjena dugo je bila mjesto održavanja ljetnih likovnih kolonija, čime je samostan, uz duhovni, stekao i umjetnički značaj. Danas ponovno služi kao franjevački samostan i predstavlja važan duhovni i kulturni centar za mještane, hodočasnike i posjetitelje. Gyergyószárhegy je poznat ne samo po dvorcu Lázár, već i po franjevačkom samostanu, čime postaje jedno od posebnih vjersko-kulturnih mjesta Transilvanije, gdje povijesna baština, živi vjerski život i umjetničke vrijednosti čine jedinstvenu cjelinu. Gyergyószárhegy tako nije samo povijesno mjesto, već i živa kulturna zajednica koja svojim nasljeđem, umjetničkom prisutnošću i prirodnim okruženjem zauzima posebno mjesto na karti Sekeljske zemlje.