Putovanje tragom ciljeva održivog razvoja - nova vrsta turizma

UN-ovih 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDGs) predstavlja globalni okvir s ciljevima do 2030. godine za stvaranje boljeg svijeta: primjerice, iskorjenjivanje siromaštva, smanjenje gladi, zaštita klime, rodna ravnopravnost ili osiguranje pristupa čistoj vodi.

SDG-ovi obuhvaćaju sve aspekte života – uključujući i turizam. Turizam može biti alat za postizanje tih ciljeva ili prepreka ako nije pravilno organiziran. Cilj svjesnog putovanja je odabrati prvu opciju. 

Iako na prvi pogled nije očito, ovi ciljevi usko su povezani s turizmom. Tijekom putovanja ljudi donose odluke – o tome gdje će odsjesti, što će jesti, kako će se kretati, koga će podržati svojim novcem i pažnjom. Sve te odluke izravno utječu na to koliko putovanje podržava ili ugrožava ove globalne ciljeve. „SDG-putnik“ donosi odluke koje doprinose stvaranju održivijeg svijeta.

Putnik koji se vodi SDG-ovima, odnosno ciljevima održivog razvoja UN-a, pristupa putovanju na drugačiji način od tradicionalnih turista. Njegov je glavni cilj da njegove odluke pozitivno utječu na ljude, okoliš i lokalne zajednice.

Svjesno odabire, primjerice, smještaj, restoran ili aktivnosti koje podržavaju lokalne poduzetnike, čime smanjuje ekonomske nejednakosti (SDG 8 – dostojanstven gospodarski rast, SDG 10 – smanjenje nejednakosti). Također pazi na svoj ekološki otisak: izbjegava jednokratnu ambalažu, bira energetski učinkovite smještaje i, kad god je moguće, koristi pješačenje ili javni prijevoz (SDG 12 – održiva potrošnja i proizvodnja, SDG 13 – zaštita klime). Kulturno je osjetljiv, zanima ga lokalna tradicija i običaji te ih poštuje (SDG 11 – održivi gradovi i zajednice, SDG 16 – mir, pravda i snažne institucije). Traži iskustva koja promiču društvenu uključenost – primjerice, posjećuje mjesta gdje osobe u nepovoljnom položaju aktivno sudjeluju u ugostiteljstvu ili vođenju programa (SDG 5 – rodna ravnopravnost, SDG 10).

Takav putnik ne skuplja samo uspomene, već stvara stvarnu vrijednost – svojim individualnim odlukama doprinosi pravednijem i održivijem svijetu.

Bit putovanja u skladu sa SDG-ovima je da posjetitelj ne razmišlja samo o vlastitoj udobnosti, već uzima u obzir društvene, ekonomske i ekološke učinke svog putovanja. Na primjer, ako netko odsjeda na ruralnoj eko-farmi gdje koriste lokalne sastojke za pripremu hrane (SDG 2 – Zero Hunger i SDG 12 – Responsible Consumption and Production), ili gdje provode programe za jednakost (SDG 5 – Gender Equality i SDG 10 – Reduced Inequalities) i cilj im je educirati goste (SDG 4 – Quality Education), tada taj odabir istovremeno podržava lokalno gospodarstvo (SDG 8 – Decent Work and Economic Growth), društvenu uključenost (SDG 10) i ekološki prihvatljiv način života (SDG 13 – Climate Action).

Ovaj oblik putovanja ne znači odricanje, već da svojim odabirima možemo pozitivno utjecati na svijet – dok istovremeno uživamo u bogatim i nezaboravnim iskustvima.

Turizam temeljen na SDG-ovima nije koristan samo za posjetitelje, već služi kao smjernica i destinacijama. SDG-ovi stvaraju zajednički jezik: turistički pružatelji usluga, donositelji odluka i posjetitelji mogu se pozivati na iste principe.

To olakšava strateško planiranje, marketing, prijave na natječaje i transparentnost u internom poslovanju. Pružatelji usluga i regije uključene u sustav mogu komunicirati na temelju zajedničkih vrijednosti – a to će sve više biti očekivanje svjesnih putnika.

Zamislimo putnika kojem je društvena jednakost važna vrijednost. Njegov itinerar uključuje mjesta gdje u ugostiteljstvu ili obrtničkim programima sudjeluju osobe s invaliditetom, gdje kafić vodi socijalno poduzeće i gdje programe nude zajednice koje su ranije bile isključene iz turizma.

Ili zamislimo obitelj svjesnu klimatskih promjena koja bira vlak umjesto aviona, odsjedne u smještaju s grijanjem na solarne panele i sudjeluje u lokalnom programu sadnje drveća. Njihov odmor neće biti samo uspomena, već stvarna podrška održivijoj budućnosti.

Putovanje u skladu sa SDG-ovima nije kampanja niti trend. To je način razmišljanja koji postaje prirodan sve većem broju ljudi. Usred složenih izazova svijeta, sve više ljudi traži iskustva koja nisu samo za njih – već nose i dublje značenje.

Pitanje nije trebamo li putovati, već: kako, kamo i zašto?

I-DEST platforma omogućuje putnicima da ne donose odluke samo na temelju osjećaja, već i konkretnih podataka. Sustav pruža mogućnost filtriranja prema SDG-ovima: tako posjetitelj može označiti da su mu, primjerice, najvažniji zaštita klime, podrška lokalnim zajednicama ili jednakost – i prema tome dobiva preporuke za programe, smještaj ili pružatelje usluga.

Sve to nije samo teorija: I-DEST sve preporuke temelji na stvarnim, izmjerenim podacima koje lokalni pružatelji usluga bilježe kroz samoprocjenu i auditirane procese. Tako, primjerice, ugostiteljski objekt koji dokazano koristi lokalne sastojke može biti jasno povezan s ciljevima „Zero Hunger“ (SDG 2) ili „Responsible Consumption and Production“ (SDG 12).

Putnik tako može putovati znajući da doista podržava ciljeve koji su mu važni, a ne donosi odluke samo na temelju marketinških poruka.