Jezera, stijene, duhovi – 6 prirodnih čuda u Transilvaniji koje moraš vidjeti prije nego što umreš

Najviši vrh planine Harghita (1801 m), često nazivan „svetom planinom Sekelja”. Zimi je raj za skijaše, a ljeti omiljeno odredište planinara, hodočasnika i ljubitelja prirodne fotografije. S vrha se pruža panoramski pogled na glavne grebene Istočnih Karpata.

Na vrhu se nalazi križ i spomen-kamen, gdje se često održavaju svečani događaji i nacionalna hodočašća. Vulkanično tlo, nastalo djelovanjem termalnih voda, idealno je za rast gljiva, a u blizini su poznati i izvori mineralne vode. Madaraška Harghita je krajolik koji predstavlja jedinstvenu sintezu kulturnih i prirodnih vrijednosti.

(Poveznica na originalnu sliku)

Brdo Puž kod Koronda je geološki rezervat površine 8 hektara na sjevernom izlazu iz Koronda (Rumunjska), na nadmorskoj visini od oko 643 metra. Ovo je najveće nalazište aragonita u Rumunjskoj, karbonatnog minerala s metalnim sjajem koji se smatra poludragim kamenom. Područje je pod nacionalnom zaštitom od 1980. godine.

Poučna staza je dobro uređena: zaštitne ograde, klupe i informativne ploče pomažu posjetiteljima u istraživanju fascinantnih geoloških fenomena. Ovdje se mogu vidjeti ne samo naslage aragonita i kalcita, već i fosilni ostaci „zarobljeni” u kalcitu, što je posebna zanimljivost.

(Fotografija: Visit Harghita FB stranica)

Crveno jezero (Lacul Roșu) nalazi se u podnožju klanca Bicaz, a posebnost mu daju debla potopljene šume koja izviruju iz vode. Nastalo je 1838. godine uslijed iznenadnog odrona zemlje. Crvenkasta boja vode dolazi od nanosa koje kiša ispire s Crvene stijene.

Legenda o nastanku jezera je tragična i mistična. Prema priči, mladu djevojku Eszter oteo je tiranski razbojnički vođa. Djevojka se molila Bogu za spas, a nebeske sile su se razgnjevile: podigla se ogromna oluja, planine su se urušile i zatrpale otmičara, a na tom mjestu nastalo je jezero. Izvirujuća debla svjedoče o uništenoj šumi i prošlim vremenima.

Klisura koju je izdubila rijeka Bicaz jedno je od najpoznatijih prirodnih čuda Transilvanije. Odlikuju je stijene visoke 200–300 m i vijugave staze. Klisura Bicaz nije samo prirodna atrakcija već i omiljeno mjesto za alpiniste.

Klisura povezuje Moldaviju i Transilvaniju te je oduvijek bila most trgovinskih i kulturnih veza. Okolni planinski masiv Nagyhagymás bogat je endemskim biljnim i životinjskim svijetom te je pod zaštitom UNESCO-ovog rezervata biosfere.

Jezero u krateru planine Csomád jedino je vulkansko jezero u srednjoj Europi koje je ostalo netaknuto. Njegovu mirnu površinu okružuju šume crnogorice, a obale su ispresijecane pješačkim stazama. U neposrednoj blizini nalazi se močvara Mohos, koja je pravi rezervat biosfere s jedinstvenim biljnim i životinjskim svijetom.

Uz jezero Szent Anna veže se i legenda. Okrutni vlastelin pokušao je prisiliti mladu djevojku Annu na brak. Djevojka se molila za spas, a legenda kaže da su je nebeske sile uslišale: planina se raspukla, progutala tiranina, a na tom mjestu nastalo je kristalno čisto jezero. Stojeći među starim borovima, u odrazu jezera i danas možemo osjetiti duh ove priče.

Jedna od najpoznatijih atrakcija planine Hagymás. Usamljena stijena (Piatra Singuratică) je dolomitni blok visok 1608 m, čiji je prepoznatljiv oblik vidljiv izdaleka. Do nje se može doći iz klisure Bicaz ili s planine Nagyhagymás.

Svoje ime duguje činjenici da stoji sama, poput stražara nad krajolikom. Naravno, uz mjesto je vezana i legenda: prema nekim pričama, ovdje je nekada stražario sekeljski ratnik koji je čekao povratak svojih palih suboraca, ali oni se nikada nisu vratili. Bogovi su ga pretvorili u stijenu kako bi zauvijek stajao kao spomenik. Obližnja planinarska kuća izvrsno je mjesto za odmor planinara.

(Fotografija: Dezső László / Visit Harghita)

Ovih šest prirodnih čuda nisu samo vizualni užitak, već i putovanje u geološke, kulturne i duhovne dubine Transilvanije. Bilo da se radi o snazi prirode (Crveno jezero, klisura Bicaz), vulkanskoj energiji (jezero Szent Anna) ili uzvišenim panoramama (Madaraška Harghita, Usamljena stijena) – ova mjesta uvijek iznova pozivaju čovjeka da im se vrati.

Putujmo odgovorno – Županija Harghita skriva posebno osjetljiva prirodna blaga, stoga potičemo sve posjetitelje da čuvaju staze, poštuju životni prostor lokalnog stanovništva i kući ponesu samo uspomene.