Turizam u sjeni klimatskih promjena – iskustva iz nedavno objavljenog istraživanja

ponedjeljak, 18. kolovoza 2025. 22:02

Prije nekoliko dana objavljena je studija pod nazivom Tourist demand and destination development under climate change: complexities and perspectives, koja istražuje povezanost turizma i klimatskih promjena. Autori, oslanjajući se na analize literature i studije slučaja, prikazuju kako se mijenja ponuda i potražnja te koja su odredišta najugroženija.

Ekstremni vremenski uvjeti – toplinski valovi, šumski požari, poplave ili nedostatak snijega – izravno mijenjaju putničke navike. Stefan Gössling i Daniel Scott prema svojoj studiji navode da turisti sve fleksibilnije biraju destinacije, sezonski obrasci se mijenjaju, a sve veću vrijednost dobivaju mjesta koja nude sigurnije i stabilnije klimatske uvjete.

Studija kroz primjere konkretnih destinacija pokazuje kako klimatske promjene čine različite turističke destinacije ranjivima – od obalnih ljetovališta preko planinskih skijališta do velikih gradova – te istovremeno služi kao upozorenje da slični izazovi mogu zadesiti i druga odredišta.

Toneći otoci i poplavljeni gradovi

Hoće li Maldivi nestati?
Maldivi se nalaze na razini mora, a razina vode godišnje raste prosječno za 3,2 mm. To bi u budućnosti moglo dovesti do nestanka dijela otoka – iako turizam čini 30% BDP-a zemlje.

Hoće li Venecija preživjeti poplave?
Grad laguna danas je pogođen ekstremnim poplavama u prosjeku 60 dana godišnje. Poznati trgovi i ulice pod vodom ne samo da otežavaju život lokalnom stanovništvu, već i ugrožavaju turizam.

Hoće li Karibi ostati sigurni?
Na Bahamima i Jamajci sve jači uragani često uništavaju hotele i turističku infrastrukturu. Premije osiguranja porasle su za 20–30%, što odvraća mnoge investitore.

Skijališta bez snijega

Može li se skijati u Alpama bez snijega?
Lednjaci u Chamonixu smanjili su se za četvrtinu u posljednjih 30 godina, dok će u Zermattu do 2050. gotovo sigurno staze ispod 1600 metara ostati bez snijega. Rješenje: sve više lokacija prelazi na ljetno planinarenje i biciklistički turizam.

Hoće li Aspen izgubiti zimsku sezonu?
U američkom skijalištu zimska sezona već je sada 30 dana kraća nego 1980-ih. To uzrokuje godišnji gubitak prihoda od više desetaka milijuna dolara, a lokalno gospodarstvo teško se prilagođava.

Vruća ljeta u gradovima

Ima li smisla ljeti posjetiti Rim ili Barcelonu?
U mediteranskim gradovima toplinski valovi podižu temperature iznad 40 °C. U Barceloni zbog toga dolazi 10–15% manje turista tijekom ljetne sezone. U Rimu situaciju pogoršava nedostatak vode: potrošnja turista povećava potrošnju vode u gradu za 20% tijekom najtoplijih mjeseci.

Može li Kopenhagen biti grad budućnosti?
Glavni grad Danske pozitivan je primjer: cilj mu je postati ugljično neutralan do 2025. godine. Sa svojom biciklističkom infrastrukturom, zelenim urbanim planiranjem i održivim turističkim strategijama postao je omiljeno odredište za klimatski osviještene putnike.

Interakcija ponude i potražnje

Studije slučaja pokazuju: tamo gdje se mjerljivo smanjuje potrošnja energije i vode te uključuju lokalne zajednice, turisti rado troše i vraćaju se. Održivost danas nije samo moralna, već i tržišna prednost.

Potrebna je nova perspektiva

Istraživanje naglašava: razvoj destinacija mora istovremeno adresirati ekološke, ekonomske i društvene dimenzije. Budućnost turizma ovisi o fleksibilnosti, inovacijama i suradnji s lokalnim zajednicama.

Studija jasno pokazuje: primjeri Venecije, Maldiva, Chamonixa, Aspena ili Barcelone dokazuju da klimatske promjene nisu daleka prijetnja, već svakodnevna stvarnost turizma. Ona odredišta koja na vrijeme prepoznaju promjene i razviju dugoročne održive strategije ostaju konkurentna.

Gössling, S., & Scott, D. (2025). Tourist demand and destination development under climate change: complexities and perspectives. Journal of Sustainable Tourism, 1–32. https://doi.org/10.1080/09669582.2025.2543953. LINK