Putovanje u skladu s SDG-ovima - tragom novog oblika turizma

UN-ovih 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDGs) globalni je okvir koji postavlja ciljeve za poboljšanje svijeta do 2030. godine: primjerice iskorjenjivanje siromaštva, smanjenje gladi, zaštita klime, postizanje rodne ravnopravnosti ili osiguravanje pristupa čistoj vodi.

SDG-ovi obuhvaćaju sve aspekte života – uključujući turizam. Turizam može biti alat za postizanje ovih ciljeva ili prepreka ako nije pravilno organiziran. Cilj svjesnog putovanja je odabrati prvu opciju. 

Iako to na prvi pogled nije očito, ovi ciljevi su usko povezani s turizmom. Tijekom putovanja ljudi donose odluke – o tome gdje će odsjesti, što će jesti, kako će se kretati, koga će podržati svojim novcem i pažnjom. Sve te odluke izravno utječu na to koliko putovanje podržava ili ugrožava ove globalne ciljeve. „SDG-podržavajući putnik” donosi odluke koje su u skladu s napretkom prema održivijem svijetu.

Putnik koji se vodi SDG-ovima, odnosno ciljevima održivog razvoja UN-a, pristupa putovanju na drugačiji način od tradicionalnih turista. Njegov je primarni cilj da njegove odluke pozitivno utječu na ljude, okoliš i lokalne zajednice.

Svjesno bira, primjerice, smještaj, restorane ili aktivnosti koje podržavaju lokalne poduzetnike, čime smanjuje gospodarske nejednakosti (SDG 8 – dostojanstven gospodarski rast, SDG 10 – smanjenje nejednakosti). Posebnu pažnju posvećuje svom ekološkom otisku: izbjegava jednokratnu ambalažu, bira energetski učinkovite smještaje i, kad god je moguće, koristi pješačenje ili javni prijevoz (SDG 12 – održiva potrošnja i proizvodnja, SDG 13 – zaštita klime). Kulturno je osjetljiv, zanima ga lokalna tradicija i običaji te ih poštuje (SDG 11 – održivi gradovi i zajednice, SDG 16 – mir, pravda i snažne institucije). Traži iskustva koja promiču društvenu uključenost – primjerice, rado posjećuje mjesta gdje ljudi iz nepovoljnih skupina aktivno sudjeluju u ugostiteljstvu ili vođenju programa (SDG 5 – rodna ravnopravnost, SDG 10).

Takav putnik ne prikuplja samo uspomene, već stvara stvarnu vrijednost – svojim individualnim odlukama doprinosi pravednijem i održivijem svijetu.

Bit putovanja u skladu s SDG-ovima jest da posjetitelj ne razmišlja samo o vlastitoj udobnosti, već uzima u obzir društvene, gospodarske i ekološke učinke svog putovanja. Primjerice, ako netko odsjeda na ruralnoj eko-farmi gdje koriste lokalne namirnice (SDG 2 – Zero Hunger i SDG 12 – Responsible Consumption and Production), ili gdje provode programe za ravnopravnost (SDG 5 – Gender Equality i SDG 10 – Reduced Inequalities) te gdje je edukacija gostiju također cilj (SDG 4 – Quality Education), taj izbor istovremeno podržava lokalno gospodarstvo (SDG 8 – Decent Work and Economic Growth), društvenu uključenost (SDG 10) i ekološki način života (SDG 13 – Climate Action).

Ovaj oblik putovanja nije odricanje, već način da svojim izborima pozitivno utječemo na svijet – dok istovremeno uživamo u bogatim i nezaboravnim iskustvima.

Turizam temeljen na SDG-ovima nije koristan samo za posjetitelje, već služi kao smjernica i za destinacije. SDG-ovi stvaraju zajednički jezik: turistički pružatelji usluga, donositelji odluka i posjetitelji mogu se pozivati na iste principe.

To pomaže u strateškom planiranju, marketingu, prijavama na natječaje i transparentnosti unutarnjeg poslovanja. Pružatelji usluga i regije koje se uključe u sustav mogu komunicirati prema jedinstvenim vrijednostima – a to je sve više očekivanje svjesnih putnika.

Zamislimo putnika kojem je društvena jednakost važna vrijednost. Njegov plan puta uključuje mjesta gdje u ugostiteljstvu ili rukotvorinama sudjeluju osobe s invaliditetom, gdje kafić vodi socijalno poduzeće i gdje programe nude zajednice koje su ranije bile isključene iz turizma.

Ili zamislimo obitelj svjesnu klimatskih promjena koja bira vlak umjesto aviona, odsjedne u smještaju s grijanjem na solarne panele i sudjeluje u lokalnom programu sadnje drveća. Njihov odmor nije samo uspomena, već stvarni doprinos održivijoj budućnosti.

Putovanje temeljeno na SDG-ovima nije kampanja niti trend. To je način razmišljanja koji postaje sve prirodniji za mnoge. Usred složenih izazova svijeta, sve više ljudi traži iskustva koja nisu samo za njih – već imaju i dublje značenje.

Pitanje nije trebamo li putovati, već: kako, kamo i zašto?

Platforma I-DEST pruža priliku putnicima da donose odluke ne samo na temelju osjećaja, već i konkretnih podataka. Sustav nudi mogućnost filtriranja prema SDG-ovima: posjetitelj može označiti, primjerice, da su mu najvažniji zaštita klime, podrška lokalnim zajednicama ili ravnopravnost – i prema tome dobiti preporuke za programe, smještaj ili pružatelje usluga.

Sve to nije samo teorija: I-DEST temelji sve preporuke na stvarnim, izmjerenim podacima koje lokalni pružatelji usluga unose kroz samoprocjenu i auditirane procese. Tako, primjerice, ugostiteljski objekt koji dokazano koristi lokalne namirnice može se jasno povezati s ciljevima „Zero Hunger” (SDG 2) ili „Responsible Consumption and Production” (SDG 12).

Putnik tako može putovati znajući da doista podržava ciljeve koji su mu važni, a ne samo na temelju marketinških poruka.